Hrvatska književnost

Divlji kvas

Ivica Đikić lässt in Divlji kvas meisterhaft, mit viel Humor und Bitterkeit die Atmosphäre einer Provinzstadt wieder aufleben, in der jeder jeden kennt und in der Vergangenheit und Gegenwart nicht zu trennen sind

Divno nam je s nama

In Borivoj Radakovićs neuem Roman beschließen zwei Heldinnen, Vanja und Mirna, aufgrund der Gewalt in der Familie, auf der Straße, am Arbeitsplatz und in der Gesellschaft im Allgemeinen, ihr Leben völlig zu ändern. Mit Freude und Liebe hinterlassen sie ih

Divota prašine

Dječak koji je govorio Bogu

Damir Mađarić, koprivnički autor, u svojemu romanu, koji je pod naslovom Dječak koji je govorio Bogu izdao Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, prihvatio se iznimno teške zadaće: napisati djelo o holokaustu.

Djeca Patrasa

Pripovijedanje Zorana Ferića u "Djeci Patrasa" praznik je jezične i asocijativne inventivnosti, stalno klizanje granicom stvarnog i mogućeg, istinitog i pričinjenog.

Djela Augusta Šenoe - Čuvaj se senjske ruke, Diogenes

Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman Augusta Šenoe, napisan i prvi put objavljen 1876. Diogenes je posljednji Šenoin dovršeni povijesni roman: na neki način on je i eksperimentalan i nov.

Djela Augusta Šenoe - Kanarinčeva ljubovca

"Kanarinčeva ljubovca" (1880.) Šenoina je pripovijest koja se često ističe kao njegova najuspjelija, odnosno kao jedno od najzrelijih njegovih realističkih djela općenito.

Djela Augusta Šenoe: Karanfil s pjesnikova groba - prva knjiga pripovijedaka

“Karanfil s pjesnikova groba” je pripovijetka pisana kao Šenoino osobno svjedočanstvo o tome kako se kao književnik i borac za svoju narodnost okrenuo ka borbi protiv germanizacije, a za slavenstvo.

Djela Augusta Šenoe - Kletva 1 dio

Avgust Šenoa je ovaj svoj obimni istorijski roman počeo da objavljuje 1880. godine u Narodnim novinama. Smrt je sprečila Šenu da završi ovaj posao. Na osnovu njegovih spisa, roman je nastavio i dovršio Josip Eugen Tomić.

Djela Augusta Šenoe - Mladi gospodin, Prosjak Luka

Der junge Herr beschreibt das Leben des Kaplans Janko Lugarić, der mit bürgerlichem Namen Janko Puškarić (1801-1874) hieß und bis zu seinem Tod Kaplan in den Pfarreien Hrvatsko Zagorje, Pokuplje und Turopolje war. Luka der Bettler ist ein Roman von August