Esejistika i dnevnici

Moj život

Mornings in Mexico / Etruscan Places

Dva remek-djela putopisne proze u kojima D. H. Lawrence bilježi susrete s meksičkom prirodom i indijanskim ritualima te etruščanskim grobnicama i umjetnošću, suprotstavljajući ih modernoj mehaničkoj civilizaciji.

Moskovski dnevnik

Moskovski dnevnik Saše Vereša spoj je putopisne, dnevničke i kulturno-esejističke proze, knjiga o Moskvi, ruskoj književnosti i susretu osobnoga dojma s velikom kulturnom tradicijom.

Mrka kapa

Mrka kapa je knjiga kratke proze pisana pod pseudonimom Aristid Teofanović, koji koristi Slobodan Blagojević. Blagojević je poznat i po heteronimu Anhel Antonić (poezija) te drugim djelima pod pravim imenom.

Muka s rečima

Knjiga eseja Muka s rečima jedna je od najčitanijih Danojlićevih knjiga. U ovom izdanju objavljen je i dodatak Pisac i jezik u kojem autor odgovara na pokušaje političke osude knjige.

Na izvorima pjesništva

Knjiga sustavno istražuje temeljne duhovne, kulturne i estetske izvore poezije. Kroz razmatranje motiva, tradicije, jezika, religije i shvaćanja svijeta, Grgec pokazuje kako se oblikuje pjesnički izraz i doživljaj.

Naš čakavski problem: marginalije

Zbirka kraćih eseja, razmišljanja i marginalija posvećenih položaju čakavskog narječja u hrvatskoj književnosti i kulturi. Djelo sadrži predgovor književnika i kritičara Antuna Bonifačića.

Naši ljudi i krajevi: Pejzaži, novele, crtice

"Naši ljudi i krajevi" zbirka je eseja i putopisa A. G. Matoša iz 1910. godine. Zbirka pruža dubok uvid u hrvatske krajeve i ljude s početka 20. stoljeća, odražavajući Matoševu ljubav prema domovini i njegovu sposobnost zapažanja detalja.

Nasljednik indijskog cara : Jakša Kušan od 1500. godine pr. Kr. do 1980.

Autobiografska proza Ivana Kušana, u kojoj autor kroz osobnu i obiteljsku perspektivu pripovijeda o životu svog oca, Jakše Kušana. Kroz sjećanje Ivana Kušana pratimo Jakšu Kušana u predratnom Sarajevu, ratnom i poratnom Zagrebu.

Na vrhu jezika i pera (1932.-1942.)

Zbirka eseja, zapisa i razmišljanja u kojoj Nazor spaja književnost, kulturu i osobna promišljanja, svjedočeći o duhovnim i društvenim previranjima ratnog vremena.