Stanislavski u Zagrebu - sjećanja, svjedočanstva, dokumenti
Retka knjiga

Stanislavski u Zagrebu - sjećanja, svjedočanstva, dokumenti

Slavko Batušić

„Stanislavski u Zagrebu“ Slavka Batušića je zbirka dragocene građe o poseti Konstantina Stanislavskog Zagrebu 1922. godine. Danas, retko antikvarno blago, podseća nas na zaboravljene trenutke slave u hrvatskom pozorištu.

Batušić (1910–1990), hrvatski teatrolog, kritičar i istoričar pozorišta, autor brojnih dela na domaćoj i međunarodnoj sceni (npr. „Istorija hrvatskog pozorišta“), ovde rekonstruiše ključni trenutak za hrvatsku glumu: gostovanje Moskovskog hudožestvenog pozorišta (MUT) pod vođstvom Stanislavskog i Nemiroviča-Dančenka.

Knjiga sadrži sećanja savremenika – glumaca, reditelja i kritičara – poput Mira Adžije, Marije Babić i Stjepana Krizina, kao i dokumente: pisma, ugovore, programske beleške i kritike. MUT je nastupao od 12. do 18. septembra u Hrvatskom narodnom pozorištu sa repertoarom „Car Fjodor Joanoviča“ A. K. Tolstoja, „Višnjik“ Čehova, „Tri sestre“ Čehova i „Na dnu“ Gorkog, i oduševio publiku dubinom psihološke istine i izvođenja, uvodeći Stanislavskog sistem („emocionalno pamćenje“, „metod fizičkih radnji“) u hrvatski kontekst. Batušić ističe da je poseta, uprkos neuspešnim pregovorima sa Beogradom (gde je ponuda Jugoslovenskog narodnog pozorišta dovela do njenog otkazivanja), postala simbol kulturne razmene: Stanislavski je vodio radionice, savetovao lokalne glumce i isticao važnost kolektiva u odnosu na istaknutost pojedinačnih zvezda.

U posleratnom kontekstu, knjiga ističe uticaj na razvoj socijalističke realističke estetike u Jugoslaviji: Stanislavskijeva disciplina, jednakost uloga i posvećenost zadatku postaju osnova za novo hrvatsko pozorište, kritikujući predratnu površnost. Citat iz memoara: „Stanislavski nas je naučio da gledamo u sebe, ne samo u publiku.“ Dokumenti otkrivaju logističke izazove – putovanje preko Beča, finansijske sporove – ali i entuzijazam: pune sale, kritike u „Jutarnjem listu“ koje hvale „rusku dubinu“.

Kao pionirsko delo, knjiga je uticala na kasnije studije (npr. „Istorija hrvatskog pozorišta“ Nikole Batušića), podsećajući na Stanislavskog kao most između evropskog modernizma i jugoslovenske scene. U eri ideoloških promena, Batušićeva zbirka nije samo arhiva, već manifest o pozorištu kao oruđu za duhovni rast: „Pozorište je ogledalo duše naroda, a Stanislavski je njen najsvetliji odraz.“

Urednik
Gustav Krklec
Dimenzije
17 x 12 cm
Broj strana
141
Izdavač
Zora, Zagreb, 1948.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Dva primerka su u ponudi

Primerak broj 1

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!

Primerak broj 2

Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Savremenik 1938/2

Savremenik 1938/2

Slavko Batušić, Olinko Delorko, Vjekoslav Majer
Društvo hrvatskih književnika, 1938.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,98
Umjetnost u slici

Umjetnost u slici

Slavko Batušić

Pregled povijesti umjetnosti sa 718 slika.

Matica hrvatska, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,20 - 14,22
Poezija i zbilja

Poezija i zbilja

Johann Wolfgang Goethe

Goethe's greatest autobiographical prose, written between 1811 and 1833, covers his life from his birth in 1749 in Frankfurt to 1775, when he went to Weimar at the invitation of Duke Karl August.

Matica hrvatska, 1953.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
18,42
Kopitar i Vuk

Kopitar i Vuk

Jernej Kopitar, Vuk Karadžić
Rad, 1980.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
5,263,68
Usred leda

Usred leda

Juhan Smul

„Usred leda“ (1965.) putopis je dnevnički zapis estonskog pisca Juhana Smula sa broda „Kooperacija“ sovjetske antarktičke ekspedicije 1962. godine, od Estonije preko Atlantika i Indijskog oceana do antarktičke stanice Mirni.

Svjetlost, 1964.
Srpski. Latinica. Broširano.
3,56
Mrka kapa

Mrka kapa

Aristid Teofanović

Mrka kapa je knjiga kratke proze pisana pod pseudonimom Aristid Teofanović, koji koristi Slobodan Blagojević. Blagojević je poznat i po heteronimu Anhel Antonić (poezija) te drugim djelima pod pravim imenom.

Feral Tribune, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,36