
Esejistika i dnevnici • Hrvatska književnost
Antun Barac, Milan Ogrizović, Boža S. Nikolajević, Zdenko Vern...
Spomen-zbornik objavljen 1934. godine u nakladi Ljube Wiesnera (Wiesnerova biblioteka, knj. 1). Urednički i autorski predvodi je Antun Barac, a surađuju Milan Ogrizović, Tin Ujević, Ljubo Weisner i drugi hrvatski književnici i kritičari.
Zbornik je izašao povodom 20. obljetnice smrti **Antuna Gustava Matoša** (1914.–1934.) i predstavlja važan pokušaj vrednovanja njegova opusa u međuratnom razdoblju. Sadrži analize Matoševe lirike, proze, eseja i kritike, sjećanja na pjesnika te ocjene njegova mjesta u hrvatskoj književnosti. Posebno se ističu Barčevi prilozi koji Matoša vide kao modernista, esteta i jednog od najutjecajnijih hr...
Naklada Ljube Wiesnera i Roka Matulića, 1934.Broširano s ovitkom.

Dokumenti i zapisnici • Drugi svjetski rat
Zbornik donosi sjećanja sudionika narodnooslobodilačke borbe u Ljubljani tijekom Drugog svjetskog rata. Zbornik sadrži osobna svjedočanstva, koja pružaju uvid u svakodnevni život, borbu i žrtve stanovnika Ljubljane pod okupacijom.
Ljubljana je od 1941. bila pod talijanskom, a kasnije njemačkom okupacijom. Zbornik opisuje organizaciju ilegalnih aktivnosti, uključujući sabotaže, širenje propagandnog materijala i oružani otpor. Poseban naglasak stavljen je na djelovanje Oslobodilačkog fronta Slovenije, koji je koordinirao antifašistički pokret. Sjećanja svjedoka otkrivaju hrabrost pojedinaca, poput kurira, boraca i organiza...
Vojnoizdavački zavod, 1978.Tvrde korice s ovitkom.

Avangardna umjetnost • Povijest umjetnosti
Ova knjiga nudi 22 članka vodećih europskih i domaćih istraživača-rusista i slavista, pisanih krajem 1980-ih i na početku 1990-ih godina za dosad nikada objavljeni jubilarni svezak Pojmovnika ruske avangarde.
O ruskoj se avangardi danas piše kao o „najavangardnijem avangardizmu“ u povijesti jer nigdje drugdje avangardizam nije bio toliko strastven, raznolik i beskompromisan kao u buntovnoj i prema budućnosti usmjerenoj Rusiji od 1910. do 1930. godine. Malevičev Crni kvadrat postao je globalni simbol velikog Ništa jer je najradikalnije izrazio ideju smrti predmetne umjetnosti i nultoga stanja svijeta...
Sandorf, 2021.Broširano.