Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Naslovi u ponudi
Aretej
Krleža's drama about the doctor Areteus, a humanist who opposes the fanaticism, dogma and cruelty of society. The drama depicts the tragic position of an individual who remains faithful to reason in a world that rejects him.
Aretej: drama
Krleža's drama with an extensive afterword by Branko Hećimović, biobibliographic contributions by Slavko Batušić and photos of scenes from "Areteja" performed by the National Theater, Belgrade.
Balade Petrice Kerempuha
Najveće pesničko dostignuće Miroslava Krleže i jedno od najvažnijih dela hrvatske književnosti. Balade kombinuju satiru, ironiju i lirsko-folklorne tonove u osudi nasilja i gluposti vlasti kroz vekove.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
Radnja je smeštena u Blitvi, fiktivnoj zemlji na severoistoku Evrope, koja je posle vekova tuđinske vladavine i političke nestabilnosti postala nezavisna država pod diktatorskom vlašću okrutnog poručnika Barutanskog.
Baraka Pet Be i druge novele
Zbirka „Baraka Pet Be i druge novele“ donosi izbor Krležinih antiratnih romana iz perioda 1916–1920-ih, fokusirajući se na besmislenost Prvog svetskog rata, patnje domobranstva i pad Austro-Ugarske.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
U delu „Pedeset godina Velikog oktobra 1917–1967“, Miroslav Krleža piše o Oktobarskoj revoluciji iz perspektive pisca koji joj je ideološki blizak, ali koji se nikada nije slagao sa njenim pretvaranjem u sistem krutih istina.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
The collection Articles and Polemics 2: From the Editorial Desk includes essays, criticisms, and polemical texts written during Krleža's engagement as editor of various literary magazines, such as Književna republika and Pečate.
Danas 1934 I-II: Reprint izdanje u dva toma biblioteke Liber Croaticus
Reprint izdanje Danas 1934 I–II donosi svih pet brojeva ovog kultnog časopisa. Danas je bio ključna tribina moderne kulture okuplja nadrealiste, pisce i umjetnike sve do zabrane, ostavljajući trajni trag u književnoj povijesti.
Dječak prati zmaja
“Dječak prati zmaja” je knjiga koja nas vodi na fantastično putovanje i potiče nas da razmišljamo o životu i svijetu na drugačiji način.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Dnevnik 1914–17 bilježi Krležine zapise iz Prvoga svjetskog rata: osobne dileme, pacifizam, sukob s militarizmom Monarhije te intelektualno sazrijevanje u godinama raspada staroga svijeta.









