Francuska književnost

Émile Zola

In seinem besten Werk, Germinal, beschrieb Émile Zola realistisch und bis ins kleinste Detail die unmenschlichen Lebens- und Arbeitsbedingungen der Bergleute in Nordfrankreich in den 1860er Jahren.

Eugenija Grande

„Eugénie Grandet“ (1833), Teil von Balzacs „Menschlicher Komödie“, ist ein realistischer Roman, der sich mit Gier, Familienbeziehungen und den Opfern der Liebe in der französischen Provinzgesellschaft befasst.

Eugenija Grande

"Eugenija Grande" (1833.), dio Balzacove Ljudske komedije, realističan je roman koji istražuje pohlepu, obiteljske odnose i žrtve ljubavi u provincijskom francuskom društvu.

Evgenija Grande

"Eugenija Grande" (1833.), dio Balzacove Ljudske komedije, realističan je roman koji istražuje pohlepu, obiteljske odnose i žrtve ljubavi u provincijskom francuskom društvu.

Evgenija Grande / Muzej starina

Balzac u romanima Eugenija Grande (1833.) i Muzej starina (1837.) istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtve i moralnih dilema, smještajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. stoljeća.

Figarova ženidba ili Ludi dan: Komedija u pet činova

Komedija "Figarova ženidba ili Ludi dan" (1784.) nastavak je Seviljskog brijača. Figarova ženidba kroz ljubavne zaplete i intrige kritizira društvene nepravde, slaveći Figarovu i Suzaninu domišljatost u borbi protiv aristokratske samovolje.

Filozofske priče

Filozofske priče dio su Balzacove "Ljudske komedije", i obuhvaćaju četiri priče – Šangrinska koža, Eliksir dugog života, Nepoznato remek-djelo i Melmoth pokajnik – koje istražuju filozofske, moralne i metafizičke teme kroz složene likove i simbolizam.

Flandrijska cesta

Claude Simon u Flandrijskoj cesti kroz raspršena sjećanja jednog vojnika prikazuje slom francuske vojske 1940. godine, istražujući rat, pamćenje i krhkost ljudskog iskustva.

Francuska mesalina

Francuska Mesalina (1789.), erotski roman anonimnog autora, satirički pamflet protiv dvorske dekadencije pred Revoluciju. Teme su libertinizam, kritika aristokracije, seksualna moć žena. S uvodom Jeana M. Goulemota.

Francuski klasicisti