Školska lektira

Izbor iz djela

Vladimir Nazor ostavio je raznovrstan opus u kojem se prepliću mit, priroda, rodoljublje i humanizam. Nazor je pjesnik slobode, prirode i naroda – most između moderne i tradicije, romantizma i realizma, djetinjstva i revolucije.

Jedna Swannova ljubav / Preobražaj / Čovjekova sudbina

Ovako ponuđen izbor naslova odabrane srednjoškolske lektire tročlan je i po svojoj tematskoj usmjerenosti, koja je u Prousta viđena u starom svijetu, kod Šolohova u novom životu, kod Kafke u nepouzdanom čovjekovom znaku.

Jezični savjeti

Jezični savjeti Radovana Vidovića normativni su priručnik usmjeren na ispravljanje jezičnih pogrešaka u hrvatskom jeziku, s naglaskom na standardnu upotrebu u masovnim medijima, administraciji i svakodnevnom govoru.

Kako smo lomili noge

Roman Kako smo lomili noge (1997.), duhovita i nježna kronika obiteljskog života kroz četiri desetljeća hrvatske povijesti, prati sudbinu tri generacije jedne slavonske obitelji od 1951. do 1992. godine.

Kaktus bajke

Zbirka osam modernih bajki u kojima se mašta i stvarnost prepliću kroz priče o prijateljstvu, usamljenosti i prihvaćanju različitosti. U novom izdanju knjigu je priredila Dubravka Zima, a metodički obradila Kristina Kostadinovska.

Karanfil s pjesnikova groba

Kći snijega: pripovijest iz Aljaske

Prvi roman Jacka Londona, Kći snijega je roman o snažnoj heroini koja se opire vrlo rigidnim društvenim konvencijama.

Knjiga o džungli

Zbirka priča Rudyarda Kiplinga, a najpoznatija među njima prati dječaka Mowglija kojeg su kao bebu pronašli i odgojili vukovi u indijskoj džungli. Tu su još vuk Akela, pantera Bagheera, medvjed Baloo i tigar Shere Khan, koji je glavna prijetnja Mowgliju.

Knjige o džungli

Od svih Kiplingovih knjiga djeca u cijelom svijetu najviše vole Knjige o džungli. U knjizi su objavljena dva Kiplingova romana, Knjiga o džungli i Druga knjiga o džungli, koji su imali veliki uspjeh i kao predložak istoimenih filmova.

Kralj Betajnove

Kralj Betajnove drama je slovenskog književnika Ivana Cankara, prvi put izvedena 1902. godine. Radnja prikazuje moralnu i društvenu dekadenciju kroz lik Matija Bertoncelja, bogatog industrijalca i glavnog negativca, poznatog kao "kralj Betajnove".