Croatian history

Svetozar Pribićević u opoziciji (1928-1936)

Jedno od bitnih obilježja Pribićevićeve politike jest kontinuirani proces transformacije i dograđivanja stavova i kncepcija. On je pratio prilike oko sebe, u zemlji i inozemstvu, i često neposredno reagirao na njih, iznosio o njima svoja gledišta...

Teorijski osnovi slobodne razmjene rada

To je Tito

1000 najljepših misli i ocjena o životu i radu Josipa Broza - Tita

Toma Splićanin - državnik i pisac (1200.-1268.): njegovo život i njegovo djelo

Prva cjelovita monografija o Tomi Arhiđakonu, splitskom kleriku, kroničaru i državniku iz 13. stoljeća. Djelo predstavlja značajan doprinos hrvatskoj historiografiji, pružajući uvid u život i rad jedne od ključnih figura srednjovjekovne Dalmacije.

Topografično-povijesne crte slobodnog kraljevskog grada Križevca

Knjiga “Topografično-povijesne crte slobodnog kraljevskog grada Križevca” autora Kvirina Vidačića je pretisak iz 1886. godine.

Tragovima Hrvata u Austriji / Auf der Spuren der Kroaten in Österreich

Katalog izložbe "Tragovima Hrvata u Austriji" povodom proslave tisuću godina spominjanja Austrije. Katalog sadrži više od sto fotografija koje svjedoče o hrvatskim tragovima u Austriji.

Tri starofrancuske hronike o Zadru u godini 1202.

Knjiga donosi tri izvora napisana na starofrancuskom jeziku koji opisuju opsadu i zauzimanje Zadra od strane križara Četvrtog križarskog pohoda, jednom od najdramatičnijih trenutaka srednjovjekovne dalmatinske povijesti.

Tuđman i budućnost Hrvatske

Knjiga bivšeg američkog diplomata, dokumentarna je i memoarska knjiga o Franji Tuđmanu. Autor istražuje hrvatsku zemlju i narod, te ulogu Tuđmana kao dominantne ličnosti u rađanju nove države.

Tumač obćemu austrijskomu gradjanskomu zakoniku I - II

The General Austrian Civil Code, published in 1811, represents the second significant codification of civil law in Europe after the famous French Code Civil from 1804. OGZ in Croatia and Slavonia was introduced in 1852, when imperial patent no. 246.

Tvoj dovijeka

Letters from Andrija Štampar to Desanka Ristović, 1924 - 1941.