Hrvatska književnost

Priče iz davnine

„Priče iz davnine“ su najpoznatije delo Ivane Brlić-Mažuranić, prevedeno na četrdesetak jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svetsku slavu, dva puta je nominovana za Andersenovu nagradu, a od tada je nazivaju hrvatskim Andersenom.

Priče iz davnine

„Priče iz prošlosti“ (1916) sadrže priče: Sunce Đever i Neva Nevičica, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Polunko i njegova žena, Lutonjica Toporko i devet župančića, Jagor i Regoč.

Priče o Mlakarima

Priče s ostrva, iz grada i sa planine

Priče sa ostrva, iz grada i sa planine (1927) je zbirka autobiografskih priča Vladimira Nazora. Podeljena u tri ciklusa, ona budi uspomene iz detinjstva i mladosti – život na ostrvu, školovanje u gradu i boravak u planinama.

Priče za djecu

Prigodnice biskupu Strossmayeru objavljene u Glasniku od 1874. do 1905.

Knjiga počasti biskupu Josipu Juraju Štrosmajeru objavljena je povodom stogodišnjice njegove smrti, a pjesme u knjizi objavljene su u Glasniku Eparhije bosanskohercegovačke u periodu od 1874. do 1905. godine.

Prijan Lovro

„Prijan Lovro“ Augusta Šenoe je priča o darovitom, ali nesrećnom mladiću čije siromaštvo, društvene okolnosti i razočaranja postepeno vode ka životnom slomu i tragičnoj sudbini.

Prije nego odemo predaleko: Roman iz višedimenzionalne stvarnosti

Roman „Pre nego što odemo predaleko“ Adrijana P. Kezelea smešten je u 2047. godinu. Četiri osobe iz budućnosti sele se u paralelni svet nakon što se svetovi razdvoje, otkrivajući posledice naših sadašnjih odluka.

Prije sedam desetljeća

Knjiga I.

Prilozi za manifest globalističke partije